POVIJEST GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI

Galerija Klovićevi dvori smještena je u zgradi starog, gornjogradskog, isusovačkog samostana, čija gradnja započinje u prvoj polovici 17. stoljeća i traje u etapama sve do drugog desetljeća 18. stoljeća. Velik četverostrani kompleks isusovačkog samostana zatvara nepravilan četverokutni atrij. Sastoji se od dva povijesno i arhitektonski različita dijela: samostana iz 17. stoljeća i srednjovijekovne gradske kule, ugrađene u zgradu samostana, danas jedva primjetne. Kula se nalazi na sjeveroistočnom uglu kompleksa čija se istočna strana oslanja na gradski bedem. Sagrađena je sredinom 13. stoljeća i po debljini zidova od gotovo dva metra i kvadratnom tlocrtu istovjetna je drugim gradečkim kulama: Lotrščaku, Popovom tornju i kuli Kamenitih vrata.
Bivši isusovački kompleks svoju ljepotu duguje i dekorativnim elementima na svom vanjskom pročelju, ali i onim dvorišnima. Kameni portal na zapadnom pročelju odaje renesansnog majstora, dok je drugi portal, današnji ulaz u Galeriju, djelo visokog baroka iz 1783./84. godine. Sinteza renesanse i baroka rezultirala je iznimno harmoničnim rješenjem, pri čemu je barokni portal postao zaštitni znak Galerije Klovićevi dvori. Jedinstvenost ovog kompleksa potvrđuje se ulaskom u atrij koji svojom kontemplativnošću mami posjetioca na ostanak.
Današnji izgled dugujemo arhitektima Vahidu Hodžiću i Igoru Emiliju koji su u razdoblju od 1973. do 1984. preuredili zgradu u Muzejski prostor. Osim temeljite adaptacije unutrašnjosti, nadograđen je drugi kat na zapadnom pročelju, prigrađena je zgrada za kafić u južnom dvorištu, a spušteno je i tlo glavnog dvorišta. Tim je zahvatima ovo najveće i najljepše zdanje Gornjeg grada dobilo novu namjenu koju je zadržalo do danas.

Muzejski prostor, prvotno zamišljen kao prostor u koji bi se smjestila ˝Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimare˝, službeno je otvoren 15. ožujka 1982. godine u adaptiranom zdanju isusovačkog samostana. Privremenu odsutnost zbirke nadomjestila je vlastita izložbena produkcija pa je tako Muzejski prostor svoje djelovanje započeo trima izložbama koje su polučile izniman uspjeh: Grafike Albrechta Dürera, Retrospektivna izložba Otona Glihe, Prijedlog donacije gradu Zagrebu kipara Dušana Džamonje. Ove izložbe, a i one koje su uslijedile, otvorile su novo poglavlje kulturnog života Zagreba. Osmišljavanje izložbi sa svim popratnim događanjima po uzoru na svjetske institucije, nov marketinški pristup, vlastita produkcija suvenira, bili su noviteti u Muzejskom prostoru. Rezultat su antologijske izložbe od nacionalnog značaja, koje promovirajući vlastito nasljeđe i baštinu te prezentirajući svjetske kulture revaloriziraju otkrivajući nove vrijednosti te zadužuju generacije posjetioca na očuvanje i brigu o istoj. Najuspješnija izložba prvog desetljeća institucije bila je Drevna kineska kultura 1984. godine koja je privukla stotine tisuća posjetioca.
1985. godine Muzejski prostor preuzima Kulu Lotrščak, prvo u funkciji informativnog punkta i suvenirnice, a potom i kao izložbeni prostor manjih izložbi, posebice mladih i još neafirmiranih autora.
Godine 1987. Muzejski prostor dobiva novu izložbenu poziciju. U preuređenom prednjem dijelu bivše školske zgrade na Rooseveltovu trgu otvoren je Muzej Mimara za pohranu Mimarine zbirke, a Muzejski prostor službeno postaje Muzejsko-galerijski centar. U njegovu sklopu već je bila zgrada podignuta na gradskom bedemu koju je kao radni prostor kustosa projektirao arhitekt Igor Emili, a naknadno je pretvorena u prostor za monografske autorske izložbe poznat kao Galerija Gradec.
U sklopu muzejskog prostora, već na samom početku njegova djelovanja, za izložbeni prostor izdvojila se i jedna prizemna prostorija pod nazivom Galerija Fortezza.
Muzejsko-galerijski centar obuhvaćao je četiri izložbena prostora različitog izlagačkog programa: Muzejski prostor za postave nacionalnih i međunarodnih izložbi, monografske i skupne preglede te tematske izložbe; Muzej Mimara za pohranu privatne zbirke, njeno očuvanje i reinterpretaciju; Galerija Gradec za monografske izložbe pojedinih autora, trijenale i salone i Kula Lotrščak kao informativni punkt i manje izložbe specifičnog sadržaja.
Zbog novodonesenih propisa Muzejsko-galerijski centar prestao je djelovati i podijelio se na Galeriju Klovićevi dvori i Muzej Mimara kao dvije zasebne ustanove. Početkom 1999. godine gornjogradski kompleks, u čijoj su nadležnosti i dalje Galerija Gradec, Kula Lotrščak i Vila Arko, počinje djelovati kao Javna ustanova Galerija Klovićevi dvori.
Otada GKD producira izložbene programe u zgradi na Jezuitskom trgu 4 i u Kuli Lotrščak. Galerija Gradec zatvorena je jer je zgrada u izuzetno lošem stanju. Vila Arko je iznajmljena Hrvatskom P.E.N. centru, Hrvatskom ITI centru i Hrvatskom društvu pisaca.
Danas je Galerija Klovićevi dvori najveća muzejsko-galerijska institucija u Hrvatskoj i jedna od najuspješnijih. Svojom produkcijom od tridesetak izložbi godišnje u svojih je trideset godina, dosegla zavidan broj priređenih izložbi. Ima šest samostalnih zbirki umjetnina koje čuva, obrađuje i prezentira javnosti: Zbirka Herman, Zbirka Crnobori, Zbirka Perčić, Zbirka Kopač, Zbirka Restek i Zbirka darovanih umjetnina. Priređuje izložbe najslavnije svjetske baštine, hrvatske povijesti umjetnosti te suvremene umjetnosti. Realizira velike izložbene projekte nacionalne i međunarodne baštine koje ne prezentira samo hrvatskoj, već i europskoj javnosti. Otvorena je za sve oblike vizualne kulture i najrazličitije profile publike.

ZBIRKE GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI

Spomen-zbirka dr. Vinka Perčića
voditeljica: Ana Medić
Zbirka Vinka Perčića

Zbirka radova slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka
voditeljica: Petra Senjanović
Zbirka Josipa Resteka

Zbirka umjetničkih djela akademskog slikara Josipa Crnoborija
voditeljica: Koraljka Jurčec Kos
Zbirka Josipa Crnoborija
Hrvatska kulturna baština – Josip Crnobori

Donacije gradu Zagrebu

Zbirka darovanih umjetnina – u osnivanju
voditeljica: Jasminka Poklečki Stošić

Zbirka Oskara Hermana
voditeljica: Jasmina Bavoljak

Zbirka Slavka Kopača
voditeljica: Iva Sudec Andreis

ZAPOSLENICI

RAVNATELJICA

Marina Viculin
muzejska savjetnica
marina.viculin@galerijaklovic.hr

URED RAVNATELJICE

Melita Bastić
voditeljica ureda
melita.bastic@galerijaklovic.hr

Sanja Pušonjić
voditeljica općih i kadrovskih poslova
sanja.pusonjic@galerijaklovic.hr

STRUČNA SLUŽBA

Jasmina Bavoljak
viša kustosica, voditeljica Zbirke Oskara Hermana i voditeljica Stručne službe
jasmina.bavoljak@galerijaklovic.hr
jasmina@bavoljak.hr

Mirna Draženović
dokumentaristica pripravnica
indok@galerijaklovic.hr
info@galerijaklovic.hr

Koraljka Jurčec Kos
muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke Josipa Crnoborija
koraljka.jurcec.kos@galerijaklovic.hr

Danijela Marković
kustosica
danijela.markovic@galerijakovic.hr

Ana Medić
muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke Vinka Perčića
ana.medic@galerijaklovic.hr

Iva Sudec Andreis
kustosica i voditeljica Zbirke Slavka Kopača
iva.sudec@galerijaklovic.hr

Katarina Srdarev
kustosica pripravnica
katarina.srdarev@galerijaklovic.hr

Dubravka Tomljanović
viša informatičarka
dubravka.tomljanovic@galerijaklovic.hr

Liljana Velkovski
kustosica, viša muzejska pedagoginja, voditeljica Artionice
liljana.velkovski@galerijaklovic.hr
artionica@galerijaklovic.hr

Petra Vugrinec
kustosica i voditeljica Zbirke Josipa Resteka
petra.senjanovic@galerijaklovic.hr

SLUŽBA MARKETINGA I ODNOSA S JAVNOŠĆU

Antonio Picukarić
stručni savjetnik, voditelj službe marketinga i odnosa s javnošću
antonio.marketing@galerijaklovic.hr
najam@galerijaklovic.hr

Damir Kanaet
odnosi s javnošću
Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz
picasso@galerijaklovic.hr

Toni Bibić
ekonom, skladištar prodajne robe
toni.bibic@galerijaklovic.hr

Predrag Milunović
ekonom, prodavač prodajnog centra Galerije Klovićevi dvori
predrag.milunovic@galerijaklovic.hr

Davorka Petrović
prodavač prodajnog centra Kula Lotrščak
davorka.petrovic@galerijaklovic.hr

Žarko Šitum
ekonom, prodavač prodajnog centra Galerije Klovićevi dvori

RAČUNOVODSTVO

Jelida Picukarić
voditeljica računovodstva
jelida.picukaric@galerijaklovic.hr

Sanja Biloš
samostalni knjigovođa konta kupaca i dobavljača i materijalnog knjigovodstva
sanja.bilos@galerijaklovic.hr

Štefica Novosel
glavna blagajnica i obračunavateljica plaća
stefica.novosel@galerijaklovic.hr

TEHNIČKA SLUŽBA I ODRŽAVANJE

Dragutin Matas
viši muzejski tehničar, strojar, voditelj tehničke službe
dragutin.matas@galerijaklovic.hr

Tomislav Antolić
muzejski tehničar

Damir Babić
viši muzejski tehničar, električar
damir.babic@galerijaklovic.hr

Davor Markotić
muzejski tehničar, strojar, vozač, voditelj poslova zaštite na radu i zaštite od požara
davor.markotic@galerijaklovic.hr

Vinko Soldan
viši muzejski tehničar, vozač

Tomo Šetek
muzejski tehničar, električar

Ljiljana Đopar, spremačica
Angelina Petak, spremačica
Dragica Pračić, spremačica
Mira Šimić, spremačica

Dosadašnji ravnatelji:
1980. – 1982. Predrag Šimić, dipl.ing.arh.
1982. – 1996. Ante Sorić, dipl.iur
1996. – 2004. Zvonko Festini, prof.
2004. – 2012. Vesna Kusin, prof.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *