Autorice izložbe

Petra Vugrinec

dr. sc. Irena Kraševac

Darija Alujević

 

 

BESPLATNA VODSTVA

Besplatna vodstva za građanstvo su svakim danom u 18 sati.

Odrasli: 50 kn

Učenici, studenti, umirovljenici: 40 kn

Grupe odraslih: 40 kn

Grupe učenika, studenata i umirovljenika: 30 kn

Obiteljska: 70 kn (roditelji s maloljetnom djecom)

Pojedinačna ulaznica s nedjeljnim popustom:20 kn (svaku nedjelju od 15 do 20 h, samo za umirovljenike, studente i učenike)

 

Dolazak grupa možete najaviti na 01/ 4851 926

 

Link za preuzimanje datoteke audio vodiča kroz izložbu

 

 

BUKOVAC / ČIKOŠ / MEDOVIĆ / AUER / TIŠOV /

RENDIĆ / FRANGEŠ / VALDEC / MEŠTROVIĆ

Antički su motivi prisutni jednako u slikarstvu, skulpturi i primijenjenoj umjetnosti te su dio sveopćega aktualnoga duha vremena od klasicizma i romantizma preko secesije i simbolizma. Antika postaje ambijent za brojne žanr prizore, scenografija za temeljna pitanja ljudskoga postojanja, izlika za ženske aktove u kulturi koja je njegovala kult tijela za kulturu koja ga se sramila.

 

To je vrijeme kada umjetnost nastaje isključivo da bi oplemenila svakodnevni život. U europskoj se umjetnosti pojava antičkih tema i motiva sredinom 19. stoljeća događa u sklopu pokreta nazvanog esteticizam u Engleskoj, larpurlartizma (L’art pour L’art franc. – umjetnost radi umjetnosti) izlaganog na izložbama pariškog Salona, a u zemljama srednje Europe u okviru pokreta simbolizma i secesije. Jedan od najpoznatijih predstavnika neo-grec umjetnosti je slavni slikar Sir Lawrence Alma – Tadema.

 

Izložba u Zagrebu  valorizirat će domaće priloge umjetnosti antičke inspiracije,  a da je tema značajna i aktualna svjedoče i brojne publikacije i izložbe što se posljednjih godina bave ovom temom od kojih je najpoznatija ona održana 2011. godine u Victoria & Albert muzeju u Londonu pod nazivom: „The Cult of Beuty – The Aestetic movement 1860 – 1900.“ Brojna remek-djela naših slikara i kipara svjedoče o jednako relevantnoj hrvatskojdionici esteticizma. Kao posebnu atrakciju izložba će predstaviti „Kirku“ Bele Čikoša Sesije koja se nalazi u fundusu Magyar Nemzeti galerije u Budimpešti. Mađarska ju je vlada otkupila na Milenjskoj izložbi u Budimpešti, davne 1896. za fundus Nacionalne galerije i od tada nije izlagana u Hrvatskoj.

Uz slike iz Bugarske i Mađarske izložba će predstaviti do sad neizlagani i gotovo nepoznati veliki Bukovčev akt „Andromeda“ iz Narodne galerije u Ljubljani. Atraktivnosti izložbe zasigurno će pridonijeti i remek djela koja rijetko napuštaju svoje matične muzeje i galerije poput „Bakanala“ Mate Celstina Medovića ili velikih alegorijskih kompozicija Vlahe Bukovca iz Umjetničke galerije u Dubrovniku, koje će samo za tu priliku biti restaurirane i predstavljene javnosti. Opusi Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ivana Tišova, Roberta Auera ili Bele Čikoša Sesije oduvijek su privlačili iznimnu pozornost publike te je svaka nepoznata umjetnina s njihovim potpisom atrakcija koja privlači ljubitelje umjetnosti iz cijele Hrvatske. Bukovčeva „Patricijka“ ili mitološko-alegorijska djela “Ikar i Dedal” iz Narodnog muzeja u Beogradu, Čikošev „Trijumf nevinosti“, te „Kirka“ ili „Penelopa“ leitmotivi su cjelokupnih opusa, pa čak i razdoblja, a okupljeni na jednome mjestu zasigurno će pružiti neponovljiv umjetnički doživljaj. Atraktivnosti izložbe pridonijet će zasigurno i neotkrivena djela iz privatnih kolekcija, a uz slike na izložbi će biti predstavljene i skulpture najznačajnijih hrvatskih kipara Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca i Ivana Meštrovića. Biti će izloženi i sadreni odljevi antičkih skulptura poput Apolona Belvederskog ili Afrodite Milske prema kojima su se ravnali estetski kanoni u 19. stoljeću.

 

Antika je služila kao arkadijsko utočište tadašnjem čovjeku na pragu suvremenog doba, jedino čvrsto uporište u vrijeme kada se svijet stubokom mijenjao. Izložbom u Galeriji Klovićevi dvori koja će predstaviti mahom remek djela antičke motivike i inspiracije i to najznačajnijih umjetnika hrvatske moderne željeli smo ukazati na iznimno kvalitetan korpus unutar ovog specifičnog fenomena europske umjetnosti prijelaza stoljeća.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *